Закон о ловству Републике Српске

(neslužbeni prečišćeni tekst)

 

 I – OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se upravljanje lovnim resursima, gazdovanje lovištem, vlasništvo na divljači, sistematska kategorizacija divljači i njena zaštita, lovišta, planiranje u lovstvu i katastar lovišta, lov i korištenje divljači, sprečavanje i naknada štete od divljači i na divljači, sredstva za unapređivanje lovstva i kadrovi u lovstvu.

Član 2.

(1) Lovstvo je ekološka, ekonomska, društveno korisna i obrazovno-naučna djelatnost, koja je u funkciji integralne zaštite, uzgoja, održivog korištenja i stalnog poboljšavanja kvaliteta lovnog fonda, staništa i drugih lovnih resursa.

            (2) Divljač je dobro od opšteg interesa i uživa posebnu brigu i zaštitu Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika).

            (3) Poslovi gazdovanja lovištem i divljači imaju ekološku funkciju, odnosno funkciju očuvanja zdrave životne sredine, te ekonomsku i socijalnu funkciju, putem zaštite biološke ravnoteže u prirodi, divlje flore i faune i drugih uslova staništa divljači.

Član 3.

(1) Opšti interes iz člana 2. stav 2. ostvaruje se u skladu sa principima i kriterijumima integralne zaštite, uzgoja, uređenja lovišta, održivog korištenja i stalnog poboljšanja kvaliteta lovnog fonda i drugih lovnih resursa.

            (2) Divljač i drugi prirodni lovni resursi su u svojini Republike, kojim održivo upravlja i gazduje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo), pod uslovima i na način koji se propisuju ovim zakonom.

(3) Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada), kontroliše ostvarivanje opšteg interesa u oblasti lovstva, putem Ministarstva.

Član 4.

Pojmovi i definicije koje se koriste u ovom zakonu, imaju sljedeća značenja:

  1. a) divljač su divlje životinje iz klase sisara (Classis: Mammalia) i klase ptica (Classis: Aves),
  2. b) dlakava divljač su divlje životinje iz klase sisara, čije je tijelo pokriveno dlakom,
  3. v) pernata divljač je divljač iz klase ptica, čije je tijelo pokriveno perjem,
  4. g) korisnici lovišta su pravni subjekti, koji su na osnovu odredaba ovog zakona dobili lovište na korištenje, a mogu biti: lovačka udruženja, preduzeća šumarstva i druga pravna lica registrovana za bavljenje djelatnosti lovstva,
  5. d) gazdovanje lovištem podrazumijeva planske mjere koje korisnik preduzima u lovištu, a obuhvata obnovu, integralnu zaštitu, uzgoj, održivo korištenje i stalno poboljšanje kvaliteta lovnog fonda, njihovog staništa i drugih lovnih resursa (infrastruktura i drugo),

đ) Lovački savez Republike Srpske (u daljem tekstu: Lovački savez) je asocijacija u koju se osim lovačkih udruženja mogu udruživati i drugi korisnici lovišta i subjekti zainteresovani za Članstvo u Lovačkom savezu.

  1. e) lovačko udruženje je dobrovoljno udruženje građana udruženih radi organizovanog bavljenja lovačkom djelatnošću, očuvanja i zaštite životne sredine, njegovanja lovačke etike i običaja i drugih sportsko-rekreacionih aktivnosti,

ž) lovostaj je period u kome je zabranjeno loviti, progoniti ili na drugi način uznemiravati i ugrožavati lovostajem zaštićenu divljač,

  1. z) lovna osnova je višenamjenski plan gazdovanja lovnim resursima u lovištu, koju predlaže i donosi korisnik lovišta za period od deset godina, a na istu saglasnost daje Ministarstvo,
  2. i) uzgajalište divljači u ograđenom prostoru je investiciono-ekonomski objekat namijenjen za reprodukciju kvalitetne divljači i lov,
  3. j) čuvar lovišta (lovočuvar) je službeno lice koje vrši integralnu zaštitu i čuvanje lovnih resursa u lovištu,
  4. k) integralna zaštita divljači obuhvata provođenje svih mjera koje obezbjeđuju uslove za život i reprodukciju divljači, kao i zaštitu od bolesti, štetočina, elementarnih nepogoda, protivzakonitog korištenja i ugrožavanja,
  5. l) uzgoj divljači je stručna operativna aktivnost, kojom se obezbjeđuju povoljni uslovi ishrane, reprodukcije, rasta i razvoja lovnog fonda, dostizanje njegove optimalne brojnosti, strukture i kvaliteta,
  6. lj) uređenje lovišta je sprovođenje projektovanih mjera koje su u funkciji efikasnije zaštite, uzgoja i korišćenja divljači i lovišta,
  7. m) korišćenje divljači i lovišta je lovljenje divljači i korišćenje njenih dijelova, te korišćenje prirodnih i drugih vrijednosti lovišta,
  8. n) sanitarni odstrel je odstrel bolesne ili ranjene divljači, koju provode stručna lica, a dozvoljen je i u vrijeme lovostaja,
  9. nj) uzgojni odstrel divljači je uzgojna mjera koja se planira, a vrše ga stručna lica, organizovano, u toku lovne sezone sa ciljem poboljšanja strukture i kvaliteta lovnog fonda,
  10. o) lovni resursi su divljač i sva druga materijalna dobra kojim raspolaže lovište,
  11. p) teren za obuku i trening lovačkih pasa je dio lovišta, najviše do 5 % ukupne površine, planiran lovnom osnovom za obuku i trening lovačkih pasa koji su pod veterinarskom kontrolom,
  12. r) fotolov je sportsko-rekreaciona aktivnost u kojoj lovac zadovoljava svoju potrebu fotografisanjem lovnih resursa u slobodnoj prirodi,
  13. s) nelovni dani su dani u kojima nije dozvoljen planirani odstrel divljači

II  – DIVLjAČ I NjENA ZAŠTITA

Član 5.

Divljač, prema sistematskoj klasifikaciji čine porodice i vrste iz klase sisara i porodice i vrste iz klase ptica, a svrstavaju se na sljedeći način:

  1. a) porodice i vrste iz klase sisara:

1) porodica jelena (Cervidae), u koje spada: obični jelen (Cervus elaphus L.), jelen lopatar (Dama dama L.) i srna (Capreolus capreolus L.),

2) porodica šupljoroška (Bovidae), u koje spada: divokoza (Rupicapra rupicapra L.) i muflon (Ovis musimon Pall.),

3) porodica svinje (Suidae), u koje spada: divlja svinja (Sus scrofa L.),

4) porodica psa (Canidae), u koje spada: vuk (Canis lupus L.), šakal (Canis aureus L.) i lisica (Vulpes vulpes L.),

5) porodica mačke (Felidae), u koje spada: divlja mačka (Felis silvestris Sch.) i ris (Lynx lynx L.),

6) porodica (potporodica kune) kune (Mustelidae), u koje spada: kuna zlatica (Martes martes L.), kuna bjelica (Martes foina Erx.), tvor (Mustela putorius L.), velika lasica – hermelin (Mustela erminea L.), lasica (Mustela nivalis L.); potporodica vidra (Lutrinae), u koje spada: vidra (Lutra lutra L.) i potporodica jazavci (Melinae), u koje spada: jazavac (Meles meles L.),

7) porodica medvjeda (Ursidae), u koje spada: mrki medvjed (Ursus arctos L.),

8) porodica zeca (Leporidae), u koje spada: obični zec (Lepus europeaus Pall.),

9) porodica vjeverice (Sciuridae), u koje spada: vjeverica (Sciurus vulgaris L.),

10) porodica puha (Gliridae), u koje spada: veliki puh (Glis glis L.),

11) porodica voluharice (Microtidae), u koje spada: bizamski pacov (Ondatra zibethicus L.),

12) porodica dabrića (Myocastoridae), u koje spada: dabar (Castor fiber L.) i nutrija (Myocastor coypus Mol.) i

13) porodica cibetka (Viveridae), u koje spada: mungo (Mungos mungo).

  1. b) porodice i vrste iz klase ptica:

1) porodica tetrijeba (Tetraonidae), u koje spada: veliki tetrijeb ili gluhan (Tetrao urogallus L.), tetrijeb mali ili ruževac (Lyrurus tetrix L.) i lještarka (Terastes bonasia L.),

2) porodica fazana (Phasianidae), u koje spada: fazan (Phasianus colchicus L.), jarebica poljska ili trčka (Perdix perdix L.), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meis.) i prepelica ili pučpura (Conturnix coturnix L.),

3) porodica patke (Anatidae), u koje spada: divlja patka ili patka gluhara (Anas platyrhynchos L.), patka kržulja ili krža (Anas crecca L.), patka pupčanica (Anas querquedula L.), patka kašikara (Anas clypeata L.), patka lastarka (Anas acuta L.), patka pjegava ili neretvanka (Anus angustirostris Men.), patka kreketaljka (Anas strepera L.), patka zviždarka (Anas penelope L.), patka krunata (Anas fuligula L.), patka žličarka (Spatula clypeata L.), patka glavata (Nyroca ferina), patka njorka (Nyroca nyroca Guld.), patka batoglavica (Bucephala clangula L.), divlja guska (Anser anser L.), guska glogovnjača (Anser fabalis Lath.), guska lisasta (Anser albifrons Scop.), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea Pall.), utva morska (Tadorna tadorna L.), ronac veliki (Mergus merganser L.), ronac srednji ili brskavac (Mergus serrator L.), ronac bijeli (Mergus albellus), labud crvenokljuni (Cygnus olor Gm.), labud žutokljuni (Cygnus cygnus) i labud crnokljuni (Cygnus bewicki Yarr.),

4) porodica rode (Ciconiidae), u koje spada: roda bijela (Coconia coconia), roda crna (Coconia nigra), žiličarka bijela (Platalea leucorodia L.) i blistavi ražanj (Plegadis falcinellus L.),

5) porodice čaplje (Ardeidae), u koje spada: čaplja siva (Ardea cinerea L.), čaplja danguba (Ardea purpurea L.), čaplja žuta (Ardeola ralloides Scop.), čaplja bijela (Egretta alba L.), čapljica mala (Ixbrychus minutus L.), gak kvakavac (Nycticorax nycticorax L.) i bukavac nebogled (Botaurus stellaris L.),

6) porodica šljuke – vivci (Charadriidae), u koje spada: šljuka šumska ili šljuka bena (Scolopax rusticola L.), barska šljuka ili šljuka kokošica (Capella gallinago L.), šljuka livadarka (Capella media Lath.), šljuka kozica ili mala bokasina (Lymnocryptes minimus Brun.), žalar rđasti (Calidris canutus L.), žalar krivokljuni (Calidris ferrubginea Brun.), žalar cerikavac ili sjeverni žalar (Calidris alpina L.), žalar crnčić (Calidris temmincki Lesl.), žalar mali (Calidris minuta Leisl.), prutka mrka (Tringa Erythropus Pall.), prutka crvenonoga (Tringa totanus L.), prutka krivokljuna (Tringa nebularia Gunn.), prutka dugonoga (Tringa stagnatillis Bechst.), prutka pjegava (Tringa ochropus L.), prutka migavica (Tringa glareola L.), prutka mala (Actitis hypoleucos L.), muljača crvenorepa (Limosa limosa L.), muljača smeđa (Limosa lapponica L.) i vivak pozvizdač (Vanellus vanellus L.),

7) porodica galeba (Laridae), u koje spada: galeb obični (Larus ridibundus L.), galeb klaukavac (Larus argentatus Pont.), galeb ćukavac ili galeb smeđi (Larus fascus L.), galeb burni (Larus canus L.), galeb mali (Larus minutus Pall.), galeb crnoglavi (Larus melanocephalus Temm.), galeb troprsti (Rissa tridactyla L.), pomornik veliki (Stercorarius skua Brunn.), pomornik širokorepi (Stercorarius pomarinus Temm.), pomornik kratkorepi (Stercorarius parasiticus L.), pomornik dugorepi (Stercorarius longicaudus Vieil.), čigra obična (Sterna hirundo), čigra mala (Sterna albifrons), čigra dugokljuna (Sterna sandvicenzis Lath.), čigra crna (Chlidonias niger), čigra bjelobrada (Chlidonias leucopareia Temm.), čigra tustokljuna (Gelochelidon nilotica Gm.) i čigra ćubasta ili kotorska (Hydroprogne tschegrave Lep.),

8) porodica sokola (Falconidae), u koje spada: soko sivi (Falco peregrinus Tunst.), soko kragujac (Falco subbuteo L.), soko smeđi (Falco cherrug Gray.), soko mali ili soko kraguljčić (Falco columbarius regulus Pall.), soko južni (Falco biarmicus Temm.), vjetruša kliktava (Falco tinnunculus L.), vjetruša kopčić (Falco vespertinus L.), vjetruša bjelonokta (Falco naumanni Fleisch.), eja poljska (Circus cyaneus L.), eja močvarica (Circus Aeroginosus L.), eja stepska (Circus macrourus L.), lunja rđasta (Milvus milvus L.) i lunja crna (Milvus migrans),

9) porodica jastreba (Accipitridae), u koje spada: orao suri (Aquila chrysaetos L.), orao krstaš (Aquila heliaca Sav.), orao klokotaš (Aquila clanga Pall.), orao kliktaš (Aquila pomorana Brehm.), orao prugasti (Hieraaetus fasciatus Viell.), orao patuljasti (Hieraaetus pennatus Gm.), orao štekavac (Haliaetus albicilla L.), orao zmijar (Circaetus gallicus Gm.), škanjac mišar (Buteo buteo L.), škanjac gaćaš (Buteo lagopus Brunn.), škanjac bjelorepi (Buteo rufinus Cretz.), škanjac osaš (Pernis apivorus L), sup bjeloglavi (Gyps fulvus Havbl.), sup smeđoglavi (Aegypius monachus L.), kostoberina žutoglava ili brađaš (Gypaeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron perenopterus L.), jastreb kokošar (Accipiter gentilis L.), kobac ptičar (Accipiter nisus L.) i kobac kratkonogi (Accipiter badius brevipes Severtzov),

10) porodica nesita ili pelikana (Pelecanidae), u koje spada: nesit ružičasti (Pelecanus onocrotalus L.) i nesit kudravi (Pelecanus crispus Bruch.),

11) porodica ždrala (Gruidae), u koje spada: sivi ždral (Grus grus L.),

12) porodica doplje (Otididae), u koje spada: droplja velika (Otis tarda L.) i droplja mala (Otis tetrax L.),

13) porodica liske (Rallidae), u koje spada: liska crna (Fulica atra L.), kokošica mlakara (Rallus aquaticus L.), zelenonoga mlakuša (Gallinula choloropus L.), hariš ili prdavac (Crex crex L.), štijoka kusica (Porzana pusilla Pall.), štijaka riđa ili štioka barska (Porzana porzana L.), štioka vizlinica (Porzana parva Scop.) i sultanka modra (Porphyrio porphyrio L.),

14) porodica goluba (Columbidae), u koje spada: golub divlji ili pećinar (Columba livia Gm.), golub dupljaš (Columba oenas L.), golub grivnjaš (Columba palumbus L.), divlja grlica (Streptopelia turtur L.) i gugutka ili kumrija (Streptopelia decaocto Friv.),

15) porodica sove (Strigidae), potporodica prave sove (Striginae), u koje spadaju: sova buljina ili velika ušara (Bubo bubo L.), sova jastrebača (Strix uralensis Pall.), sova šumska (Strix aluco L.), sova šumska ili sova utina (Asio otus L.), sova močvarica (Asio flammeus Pont.), kukuvija drijemalica (Tyto alba guttata Brehm), kukuvija smrtna ili ćuk obični (Athene noctua Scop.), sovica siva ili mrtvačka (Aegolius funereus L.), ćuk lulavac (Otus scops L.) i ćukuša kukavica (Glaucidium passerinum L.),

16) porodica gnjurca (Podicipedidae), u koje spadaju: gnjurac čupasti (Podiceps cristatus L.), gnjurac riđoglavi ili gnjurac rusogrli (Podiceps griseigena Bod.), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis Brehm.), gnjurac ušati (Podiceps auritus L.) i gnjurac mali (Podiceps ruficollis Pall.),

16a) porodica vranci (Phalacrocoracidae), u koju spadaju: vranac veliki – kormoran (Phalacrocorax carbo), vranac kukmaš (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pigmeus)

17) porodica pljenora (Columbidae), u koje spadaju: pljenor veliki (Colymbus immer Brunn.), pljenor žutokljuni (Colymbus adamsi Gray.), pljenor srednji (Colymbus arcticus L.) i pljenor mali (Colymbus stelatus Pont.) i

18) porodica vrane (Corvidae), u koje spadaju: gavran (Corvus corax L.), vrana siva (Corvus corone cornix L.), vrana crna (Corvus corone L.), vrana gaćac (Corvus frugilegus L.), čavka (Coloeus monedula L.), šojka (Garrulus glandarius L.), svraka (Pica pica L.), kreja lješnikara (Nucifraga coryocatactes L.), galica čolica (Pyrhocorax graculus L.) i galica crvenokljuna (Pyrhocorax pyrhocorax L.)

Član 6.

(1)  Divljač iz klase sisara i klase ptica, dijeli se na zaštićenu i nezaštićenu divljač.

(2) U zaštićenu divljač iz klase sisara, spadaju vrste: obični jelen, jelen lopatar, srna, divokoza, muflon, mrki medvjed, zec, vidra, vjeverica, puh, ris, nutrija, dabar i mungo.

(3) U zaštićenu divljač iz klase ptica spadaju: šumske koke, poljske koke, divlje patke, divlje guske, šljuke, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždralovi, droplje, liske, žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, ronci, grlice, golubovi, sove, gnjurci, pljenori, gavran, galica čolica i galica crvenokljuna.

(4)        Vrste divljači koje nisu navedene u st. 2. i 3. ovog člana smatraju se nezaštićenim vrstama divljih životinja iz klase sisara i klase ptica.

(5) Korisnik lovišta može proglasiti zaštićenom i divljač koja nije navedena u st. 2. i 3. ovog člana, naročito ako je brojno stanje ugroženo.

Član 7.

(1) Zaštićena divljač iz člana 6. st. 2. i 3. ovog zakona, dijeli se na stalno zaštićenu, lovostajem zaštićenu i privremeno zaštićenu divljač.

            (2) Stalna zaštita divljači određuje se za vrste divljači koje su postale rijetke, zbog čega ih je potrebno sačuvati od izumiranja.

            (3) Lovostajem su zaštićene one vrste divljači koje je slobodno loviti, ali samo u određeno vrijeme.

            (4) Privremena zaštita divljači može se odrediti za vrste koje su lovostajem zaštićene ili su u kategoriji nezaštićene divljači, u slučaju značajnog smanjenja njihove brojnosti i održivosti.

(5) Zabranjeno je loviti, proganjati ili namjerno uznemiravati stalno zaštićenu divljač i privremeno zaštićenu divljač.

Član 8.

Stalna zaštita određuje se za sljedeće vrste zaštićene divljači: vidra, ris, vjeverica, dabar, koka velikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka lještarke, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždral, droplje, liske (osim crne liske), žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, sove, ronci, gnjurci, pljenori, gavran, galica čolica i galica crvenokljuna.

Član 9.

(1) Lovostajem se zaštićuju sljedeće vrste divljači: obični jelen, jelen lopatar, srna, divokoza, muflon, mrki medvjed, zec, puh, nutrija, veliki tetrijeb – mužjak, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, lještarka – mužjak, šljuke, divlji golubovi, grlica, fazan i ženka fazana, divlja patka gluvara, krdža i gugutka, divlja guska i crna liska.

(2) Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: ministar) aktom propisuje vrijeme trajanja lova lovostajem zaštićene divljači.

Član 10.

(1) Ako u lovištu nastane primjetno smanjenje brojnog stanja određene vrste lovostajem zaštićene i nezaštićene divljači zbog elementarnih nepogoda, bolesti i drugih nepovoljnih okolnosti, korisnik lovišta obavezan je da privremeno zabrani lov te vrste divljači, kao i da preduzme sve mjere radi uspostavljanja njenog prethodnog brojnog stanja, strukture i kvaliteta.

(2) Ministar naredbom propisuje privremenu zabranu lova u lovištu, u slučaju neizvršenja očekivanih rezultata iz lovne osnove, u odnosu na ostvarene rezultate ili neusaglašenosti međusobnih odnosa korisnika lovišta.

(3) Privremenu zabranu lova iz stava 1. ovog člana propisuje ministar, ako to ne uradi korisnik.

Član 11.

 (1) Naseljavanje novih vrsta divljači vrši se na osnovu saglasnosti Ministarstva.

 (2) Uz zahtjev za ovu saglasnost, korisnik lovišta ili uzgajivač divljači u ograđenom prostoru dostavlja mišljenje kompetentne naučne ustanove o arealskoj podobnosti unošenja određene vrste divljači i uvjerenje od nadležne veterinarske službe o zdravstvenom stanju divljači koja se naseljava.

(3) Ako se na teritoriji Republike pojavi ili unese nova vrsta divljači, stepen njene zaštite privremeno određuje ministar rješenjem koje se objavljuje u „Službenom glasniku“ Republike Srpske.

Član 12.

(1) Zaštita ugroženih vrsta divljači vrši se u skladu sa odrebama ovog zakona.

(2) Na osnovu kategorizacije Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), Ministarstvo i ministarstvo nadležno za ekologiju proglašavaju rješenjem ugroženost pojedinih vrsta divljači.

Član 13.

(1) Vrste divljači koje migriraju iz susjednih zemalja, a koje nisu u lovnom fondu Republike, imaju istu zakonsku zaštitu, kao i u zemlji iz koje dolaze.

(2) Lov ptica selica vrši se u skladu sa odredbama domaćeg i međunarodnog zakonodavstva.

Član 14.

(1)  Zabranjen je lov ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i šumarstvo.

(2) Zabranjeno je uništavanje, hvatanje i prisvajanje mladunčadi i jaja, oštećivanje i uništavanje gnijezda, legla i jaja zaštićene i nezaštićene divljači.

(3) Ministar aktom propisuje koje se ptice i sisari smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo.

Član 15.

(1) Zabranjeno je hvatanje divljači i držanje divljači u zatvorenom ili ograđenom prostoru.

(2) Izuzetno, ministar može donijeti rješenje kojim daje saglasnost za hvatanje i držanje divljači u ograđenom prostoru u slučaju:

  1. a) kada to zahtijevaju potrebe nauke, nastave, zooloških vrtova, muzeja i izvoza, u saradnji sa korisnikom lovišta,
  2. b) naseljavanja lovišta ili uzgajališta divljači u ograđenom prostoru,
  3. v) suzbijanja zaraznih bolesti i
  4. g) za potrebe treninga i ispitivanja urođenih osobina lovačkih pasa.

            (3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje uslove, način hvatanja i držanje divljači u ograđenom prostoru.

Član 16.

(1) Divljač je zabranjeno uznemiravati i loviti:

  1. a) ako je ugrožena požarom, poplavom, snježnim nanosima, poledicom i drugim elementarnim nepogodama,
  2. b) upotrebom reflektora, farova, baklji i drugih svjetlosnih izvora, ogledala, gramofona, magnetofona, vještačkih i živih mamaca i omamljujućih sredstava,
  3. v) hrtovima, poluhrtovima, nerasnim i neobučenim psima,
  4. g) gađanjem iz motornih vozila i drugih sredstava na motorni pogon, kao i gaženjem motornim vozilima,
  5. d) poluautomatskom lovačkom puškom sa više od dva metka, poluautomatskim lovačkim karabinom, vojničkim oružjem i vojničkom municijom,

đ) otrovom, omčama, zamkama, klopkama, gvožđima, mrežama, električnim uređajima ili drugim sredstvima za masovno hvatanje, odnosno uništavanje,

  1. e) papkastu lovostajem zaštićenu divljač i medvjeda puškom sačmaricom, pomoću pasa, pogonom i prigonom i grupnim lovom, izuzev divljih svinja,

ž) u vrijeme lovostaja, nelovnim danima, u toku bremenitosti i odgoja mladunčadi i

  1. z) na udaljenosti manjoj od 200 metara od naselja ili objekata za stanovanje.

(2) Nerasnim psima iz stava 1. tačke v) smatraju se psi koji nisu registrovani kod nadležne kinološke organizacije i koji nemaju rodovnik.

(3) Zabranjeno je sa psima proganjati divljač van terena određenog za trening u periodu od 15. januara do 31. jula.

(4) Ministar donosi Pravilnik kojim se propisuje vrsta, broj i način korišćenja lovačkih pasa u lovištu.

Član 17.

(1) Ako od divljači nastupi neposredna opasnost po život i zdravlje ljudi ili imovinu, može se organizovano i kontrolisano odstreljivati, bez obzira na vrijeme lovostaja.

(2) Rješenje za odstrel divljači iz stava 1. ovog člana donosi ministar, na zahtjev korisnika lovišta i po pribavljenom mišljenju nadležene veterinarske službe.

Član 18.

(1) Zabranjeno je trovanje divljači.

(2) Zabranjen je lov divljači na nelovnim površinama i terenima za obuku i trening lovačkih pasa.

 (3) Zabranjen je trening i obuka pasa u martu, aprilu i maju na terenima za obuku i trening lovačkih pasa.

 (4) Zabranjeno je da se lovljenjem ili na drugi način ugrozi opstanak bilo koje vrste divljači u prirodi.

Član 19.

Zabranjeno je svim licima kretanje kroz lovište sa vatrenim oružjem, pješke ili u prevoznim sredstvima, sa drugim sredstvima za lov, te sa lovačkim psima, kao i kretanje van puteva koji služe opštoj upotrebi, bez odobrenja korisnika lovišta, osim službenih lica, u vršenju službenih radnji i dužnosti.

Član 20.

(1) Korisnik lovišta dužan je da uklanja pse i mačke lutalice koji se kreću bez kontrole po lovištu na udaljenosti većoj od 200 metara od naselja, naseljenih objekata ili stada.

(2) Korisnik lovišta dužan je da štetočine u lovištu svede na podnošljivu brojnost, kojom se neće ugrožavati zaštićena divljač i domaće životinje.

Član 21.

(1) Vlasnici pasa ne smiju puštati svoje pse da se bez kontrole kreću po lovištu.

(2) Ovčarski psi mogu biti u lovištu samo uz stado.

(3) Vlasnici pasa odgovorni su za štetu koju njihovi psi učine u lovištu.

 

III  – LOVIŠTA

Član 22.

            (1) Lovištem se smatraju površine zemljišta, šuma i voda, koje predstavljaju prostornu, prirodnu i ekološki zaokruženu cjelinu u kojoj postoje povoljni uslovi za život, reprodukciju, rast i razvoj lovnog fonda u lovištu, infrastruktura i drugi potrebni lovni resursi, nezavisno od vlasništva.

(2) Lovište je osnovna prostorna jedinica za održivo upravljanje, gazdovanje i korištenje lovnih resursa.

(3) Površina lovišta se istovremeno koristi i za gazdovanje šumama u skladu sa Zakonom o šumama.

Član 23.

(1) Lovište čine lovna i nelovna površina.

(2) Lovne površine čine lovnoproduktivne i lovnoneproduktivne površine.

(3) Lovnoproduktivne površine su površine na kojima postoje povoljni uslovi za nesmetan život, normalnu reprodukciju, pravilan razvoj i stalan opstanak jedne ili više vrsta divljači,

(4) Lovnoneproduktivne površine su površine lovišta na kojima se divljač lovi, a ne uzgaja, jer za to nema prirodnih uslova.

(5) Nelovnim površinama se smatraju: naselja, groblja, javni putevi, parkovi u naseljima, plantažni voćnjaci i vinogradi, objekti za liječenje i rekreaciju, aerodromi, dvorišta seoskih domaćinstava, stambenih zgrada, fabričkih i industrijskih objekata, površine koje služe za vojne, naučne i nastavne potrebe, kao i drugi objekti utvrđeni posebnim propisima.

Član 24.

(1) Lovište može biti otvoreno i ograđeno.

(2) Otvoreno lovište je lovište u kojem je omogućena dnevna i sezonska migracija dlakave i pernate divljači.

(3) Ograđeno lovište je lovište koje je ograđeno prirodnim preprekama (široki vodotoci, velike vodene površine i sl.), ili vještačkim preprekama (ograde), koje sprečavaju ili znatno smanjuju mogućnost da divljač, koja se u njemu uzgaja, štiti i lovi, napusti tu površinu.

Član 25.

(1) S obzirom na nadmorsku visinu lovišta mogu biti: nizijska, brdska i planinska.

            (2) Nizijsko lovište je lovište kome je najmanje 70 % površine ispod 400 metara nadmorske visine.

            (3) Brdsko lovište je lovište kome je najmanje 70 % površine lovišta između 400 i 1.000 metara nadmorske visine.

            (4) Planinsko lovište je lovište kome je 70 % površine iznad 1.000 metara nadmorske visine.

Član 26.

            (1) Minimalna površina lovišta je arealska cjelina na kojoj su obezbijeđeni elementarni stanišni uslovi, za život, reprodukciju, rast i razvoj divljači osnovnog lovnog fonda i migratornih vrsta divljači.

(2) Minimalna površina nizijskog lovišta je 3.000 hektara, brdskog lovišta 5.000 hektara i planinskog lovišta 8.000 hektara. 

(3) Izuzetno, minimalna površina posebnog lovišta bez obzira na nadmorsku visinu na kojoj se nalazi, određuje se prema prirodnim staništima vrijedne, rijetke i ugrožene vrste divljači.

            (4) Minimalna površina uzgajališta divljači u ograđenom prostoru obuhvata površine veće od 10 hektara, a manje od 2.000 hektara.

Član 27.

(1) Vlada na prijedlog Ministarstva ustanovljava lovište i vrši promjenu njihovih granica na osnovu ekološke, ekonomske i infrastrukturne dokumentacije.

(2) Odlukom o ustanovljavanju lovišta određuju se: naziv, namjena lovišta, granice i površina lovišta, vrste divljači osnovnog lovnog fonda i drugi uslovi potrebni za održivo gazdovanje lovnim resursima.

Član 28.

Prema namjeni, lovišta mogu biti: posebna lovišta, sportsko-rekreaciona i privredna lovišta.

Član 29.

(1) Posebno lovište se ustanovljava u autohtonom staništu vrijedne, rijetke i ugrožene vrste divljači.

(2) Na prijedlog Ministarstva, Vlada odlukom ustanovljava posebno lovište i određuje korisnika posebnog lovišta.

(3) Ukoliko postoji iskazan interes, Ministarstvo može da upravlja i gazduje posebnim lovištem putem Javnog preduzeća šumarstva, pri čemu je Ministarstvo dužno da za to obezbijedi potrebna sredstva.

Član 30.

 1) Sportsko-rekreaciona lovišta su lovišta čija je osnovna namjena sport i rekreacija dobrovoljnih i neprofitnih udruženja građana (lovačkih udruženja).

 2) Lovačko udruženje može biti korisnik sportsko-rekreacionog lovišta, ako ima najmanje 50 članova sa položenim lovačkim ispitom.

Član 31.

1) Sportsko-rekreaciona lovišta dodjeljuju se na korištenje putem javnog konkursa, koji raspisuje Ministarstvo.

            2) Sportsko-rekreaciono lovište  daje se na korištenje isključivo jednom korisniku, onom lovačkom udruženju koje ponudi najpovoljnije uslove za održivo gazdovanje i za poboljšanje kvaliteta lovnih resursa, o čemu odlučuje Ministarstvo.

3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje opšte uslove, postupak i način davanja lovišta na korištenje.

Član 32.

(1) Posebna i sportsko-rekreaciona lovišta dodjeljuju se na korištenje za period od deset godina.

(2) O dodjeli lovišta na korištenje Ministarstvo zaključuje ugovor sa korisnikom.

(3) Ugovor iz stava 2. ovog člana sadrži: period na koji se lovište daje na korištenje, godišnja visina naknade za korišćenje, mjere koje je korisnik dužan da preduzme radi poboljšanja kvaliteta lovnog fonda i životnih uslova divljači u lovištu, uslove održivog korišćenja lovišta, uslove pod kojim se mijenja, dopunjuje ili raskida ugovor i drugo.

(4) Pravo korištenja lovišta, korisnik ne može ustupiti drugom korisniku, niti dati u zakup.

Član 33.

1) Korisniku lovišta, za korištenje lovnog fonda određuje se godišnja naknada prilikom zaključivanja ugovora o korištenju lovišta iz člana 32. stav 2. ovog zakona, na osnovu vrijednosti divljači planirane za odstrel u lovnoj godini.

2) Visinu i način plaćanja naknade za korištenje lovnog fonda propisuje Vlada na prijedlog Ministarstva.

3) Sredstva od naknade za korištenje lovnog fonda, uplaćuju se na račun javnih prihoda Republike.

Član 34.

Korisnik lovišta dužan je da, po potpisivanju ugovora iz člana 32. ovog zakona, organizuje lovočuvarsku službu i angažuje stručno lice za poslove lovstva, te da u roku od tri mjeseca vidno obilježi granice lovišta i da ih trajno održava.

 Član 35.

(1) Ministarstvo sa korisnikom lovišta raskida ugovor o dodjeli lovišta na korištenje u slučajevima:

  1. a) ako korisnik lovišta ne koristi lovne resurse u skladu sa odredbama ovog zakona ili ugovora o korišćenju,
  2. b) ako korisnik lovišta ne sprovodi mjere poboljšanja kvaliteta lovnih resursa u skladu sa odredbama lovne osnove i
  3. v) ako se ustanovi da se zemljište, šuma ili voda koriste u svrhe koje isključuju mogućnost bavljenja lovstvom, ako su u lovištu ili njegovom dijelu prestali uslovi radi kojih je lovište ustanovljeno, te u slučaju ako se ustanovi povoljniji način korištenja lovnih resursa, ili se lovna površina pretvara u namjenu od opšteg interesa.

(2) Republička inspekcija za šumarstvo i lovstvo može uputiti Ministarstvu inicijativu za raskidanje ugovora o davanju lovišta na korištenje u slučajevima iz stava 1. t. a) i b) ovog člana.

(3) U slučaju raskidanja ugovora o davanju lovišta na korištenje, ako se utvrdi povoljniji način korištenja lovnih resursa, ili se lovna površina pretvara u drugu namjenu od opšteg interesa, dotadašnji korisnik, ima pravo na naknadu uloženih, a neiskorištenih sredstava od budućeg korisnika.

Član 36.

(1) Ako se na objavljeni javni konkurs ne prijavi kandidat koji ispunjava uslove za dodjelu lovišta iz člana 31. stav 1, ili se sa korisnikom lovišta raskine ugovor o dodjeli lovišta na korištenje, u slučajevima iz člana 35. t. a) i b) ovog zakona ili iz bilo kog razloga lovište ostane bez korisnika, Ministarstvo privremeno dodjeljuje lovište na održivo korištenje prvenstveno pravnom licu koje koristi šume i šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište ili vodene površine.

(2) Privremeni korisnik lovišta je dužan da u roku od 30 dana od dana preuzimanja lovišta obezbijedi zaštitu divljači putem organizovanja lovočuvarske službe, do okončanja postupka iz člana 31. ovog zakona.

Član 37.

(1) Privredno lovište ili lovište privrednog karaktera je lovište čiji se lovni resurs, održivo koristi i poboljšava na osnovu uloženog domaćeg ili stranog kapitala, čiji je cilj poslovna dobit.

(2) U privrednom lovištu se može dati na koncesiju planirani odstrel divljači uz obavljanje lovne djelatnosti, uz obavezu održavanja i poboljšavanja kvaliteta lovnih resursa koje koristi, a u skladu sa odredbama lovne osnove.

(3) Koncesija za korištenje privrednog lovišta može se dati stranom i domaćem pravnom licu na period najduže do 20 godina, u skladu sa propisima kojima se uređuju koncesije.

Član 38.

(1) Uzgajalište divljači u ograđenom prostoru, ustanovljava se u zakupljenom šumskom ili poljoprivrednom zemljištu u državnoj ili privatnoj svojini, ili na vlastitom posjedu, u kojem se moraju obezbijediti povoljni ekološki uslovi za održiv život, reprodukciju, rast i razvoj divljači.

(2) Uzgajalište divljači u ograđenom prostoru, ustanovljava se na osnovu investicionog programa, koji odobrava Ministarstvo po osnovu zahtjeva zainteresovanog pravnog lica.

(3) Ministar propisuje pravilnikom način i uslove za ustanovljavanje uzgajališta divljači u ograđenom prostoru.

(4) O efektivnosti i efikasnosti realizacije investicionog programa, kao i sprovedenih mjera za poboljšanje, korisnik uzgajališta divljači u ograđenom prostoru vodi odgovarajuću evidenciju o efektima sprovedenih mjera.

IV – PLANIRANjE U LOVSTVU I KATASTAR LOVIŠTA

Član 39.

(1) Radi unapređivanja i razvoja upravljanja i gazdovanja lovnim resursima, donosi se Program razvoja lovstva Republike Srpske za period od deset godina.

(2) Program iz stava 1. ovog člana donosi Vlada na prijedlog Ministarstva, koji je usaglašen sa Strategijom zaštite životne sredine Republike Srpske.

(3) U Programu razvoja lovstva, podjednako će se uvažavati aspekti lovačke djelatnosti, zaštite prirode, zaštite životne sredine i jedinica lokalne samouprave.

Član 40.

(1) Sa Programom razvoja lovstva Republike Srpske usklađuju se lovne osnove.

(2) Lovnu osnovu predlaže i donosi korisnik lovišta za period od deset godina.

            (3) Izradu lovnih osnova mogu vršiti pravna lica registrovana za tu djelatnost, koja imaju u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje tri diplomirana inženjera šumarstva sa položenim stručnim ispitom i koja posjeduju licencu za rad izdatu od Ministarstva.

Član 41.

(1) Korisnik lovišta dostavlja lovnu osnovu Ministarstvu na davanje saglasnosti.

(2) Korisnik lovišta, dužan je da Ministarstvu dostavi prijedlog lovne osnove najkasnije u roku od godinu dana od dana potpisivanja ugovora o korištenju lovišta.

(3) Revizija lovne osnove obavlja se kada su trajno ili bitno izmijenjeni uslovi i okolnosti na kojima se temelji lovna osnova.

(4) Ministarstvu se najkasnije u roku od četiri mjeseca prije isteka roka za koji je donesena prethodna lovna osnova, mora predložiti i dostaviti nova lovna osnova na odobravanje.

 (5) Pregled i ocjenu novoizrađenih lovnih osnova vrši komisija za recenziju od tri člana koju imenuje ministar rješenjem.

(6) Ministarstvo je dužno da u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga osnove donese rješenje o saglasnosti na lovnu osnovu ili stavi primjedbe na dostavljeni prijedlog.

(7) Odredbe lovne osnove, na koju je Ministarstvo dalo saglasnost su obavezujuće za korisnika lovišta.

Član 42.

(1) Do donošenja lovne osnove korisnici lovišta gazduju lovištem na osnovu privremenog godišnjeg plana korištenja lovišta, na koji Ministarstvo daje saglasnost.

(2) Po donošenju lovne osnove, korisnik lovišta dužan je da u skladu sa lovnom osnovom i stanjem u lovištu donese godišnji plan korištenja lovišta na koji Ministarstvo daje saglasnost.

(3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje način proljetnog prebrojavanja divljači, sadržaj, način i nosioce izrade lovne osnove, privremenog godišnjeg plana korištenja lovišta, godišnjeg plana korištenja lovišta i evidencije o realizaciji predviđenih mjera.

Član 43.

(1) Privremeni godišnji plan korištenja lovišta i godišnji plan korištenja lovišta izrađuju se za period od 1. aprila tekuće godine do 31. marta naredne godine i dostavljaju Ministarstvu na davanje saglasnosti.

(2) Planovi iz stava 1. ovog člana dostavljaju se Ministarstvu do 30. aprila, u pisanoj i elektronskoj formi.

Član 44.

            1) Korisnici lovišta na obrascima evidencije upisuju podatke o korištenju lovišta za proteklu lovnu godinu, najkasnije do 30. maja tekuće godine.

2) Podaci o obrascima evidencije unose se ručno, hemijskom olovkom ili mastilom i sastavni su dio lovne osnove.

3) Korisnici lovišta dužni su da uspostave informacioni sistem za lovstvo i omoguće elektronsku vezu sa informacionim sistemom u Ministarstvu.

4)  Ministar donosi pravilnik kojim propisuje uspostavljanje informacionog sistema u lovstvu, njegov oblik, sadržaj, način upravljanja, održavanja i korišćenja.

Član 45.

(1) Lovna osnova i privremeni godišnji plan gazdovanja lovištem, mora biti usklađen sa strateškim planovima razvoja poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, zaštite prirode i zaštite životne sredine.

(2) Vlasnici, odnosno korisnici zemljišta, voda, šuma, poljoprivrednih i drugih kultura, na kojima se nalazi lovište dužni su da dozvole radnje i mjere gazdovanja lovištem, predviđene lovnom osnovom.

Član 46.

1) Za svako lovište ustanovljava se i vodi katastar lovišta.

2) Katastar lovišta ustanovljava i vodi korisnik lovišta i dostavlja ga Ministarstvu.

3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje način izrade, vođenja i dostavljanje podataka katastra lovišta.

V – LOV I KORIŠĆENjE DIVLjAČI

Član 47.

(1) Lov divljači obuhvata praćenje, osmatranje, izbor jedinke za odstrel, odstrel ili hvatanje, sakupljanje odstrijeljene divljači, uređenje i evidenciju trofeja i fotolov.

(2) Divljač mogu organizovano loviti lica koja imaju položen lovački ispit, dozvolu za držanje i nošenje oružja, uz primjenu odredaba etičkog kodeksa lovca.

(3) Lov divljači visokog lova, vrši se na osnovu dozvole za lov, a lov divljači niskog lova na osnovu lovne karte, koje izdaje korisnik lovišta.

(4) U lovu učestvuju lovci pripravnici, bez prava odstrela divljači, a pod nadzorom lovca mentora.

(5) Divljač mogu loviti i u lovu učestvovati članovi udruženja, inostrani i domaći lovci koji nisu članovi udruženja i druga lica po odobrenju korisnika lovišta.

5a) Korisnik lovišta dužan je da utvrdi da su lovci iz stava 5. ovog člana osigurani od posljedica nesrećnog slučaja, prikladno odjeveni i opremljeni za lov, te da obavezno imaju flourescentnu oznaku postavljenu na vidnom mjestu, a u slučaju da utvrdi suprotno, obavezan je da im ne dozvoli lov.

(6) Inostrani i domaći lovci koji nisu članovi udruženja, kao i druga lica u lovu mogu učestvovati samo u pratnji lovočuvara ili stručnog pratioca, koga ovlasti korisnik lovišta.

(7) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje oblik, sadržaj, način izdavanja i rok važenja dozvole za lov i lovne karte.

Član 48.

Fotolov i drugi način korištenja lovnih resursa odobrava korisnik lovišta u skladu sa ovim zakonom.

Član 49.

(1) Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovišta.

(2) Za korištenje divljači i njenih dijelova korisniku lovišta plaća se naknada.

(3) Lovac, član udruženja koji je korisnik lovišta, plaća za korištenje divljači i njenih dijelova:

  1. a) za visoku divljač 30 % tržišne vrijednosti i
  2. b) za nisku divljač 25 % tržišne vrijednosti.

(4) Strani i domaći lovci koji nisu članovi udruženja za korištenje divljači, njenih dijelova i drugih usluga plaćaju punu tržišnu cijenu.

(5)        Ministar, na osnovu tržišne vrijednosti donosi cjenovnik odstrela, korištenja divljači i usluga u lovištu.

Član 50.

(1) Odstrel divljači dozvoljen je samo lovačkom puškom kuglarom sa izolučenom cijevi i puškom sačmaricom.

(2) Puškom kuglarom lovi se divljač visokog lova, a puškom sačmaricom divljač niskog lova.

(3) Odstrel jelena, srne, divokoze, muflona, medvjeda i velikog tetrijeba dozvoljen je lovačkom puškom kuglarom sa izolučenim cijevi, određenog kalibra.

(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, lov divlje svinje dozvoljen je puškom sačmaricom, metkom sa jednom kuglom.

 Član 51.

(1) Lov sokolarenjem i korištenjem drugih vrsta ptica grabljivica odobrava Ministarstvo registrovanim subjektima, a u skladu sa pravilima ovog načina lova.

(2) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje polaganje sokolarskog ispita, mjesto i način lova sa pticama grabljivicama (sokolarenje) i uslove koje moraju da ispunjavaju subjekti iz stava 1. ovog člana.

Član 52.

(1) Promet ulovljene divljači i njenih dijelova može se vršiti na osnovu dokumentacije koju izdaje korisnik lovišta.

(2) Ulovljena divljač, njeni dijelovi i trofeji divljači mogu se iznijeti iz lovišta i staviti u promet, samo ako je za njih izdata propratnica i trofejni list.

(3) Propratnicu i trofejni list se izdaje na propisanom obrascu korisnika lovišta, koji o njima vodi evidenciju.

(4) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju obrasci propratnice i trofejnog lista, njihov sadržaj, način izdavanja i njihova evidencija.

Član 53.

(1) Trofejima divljači, u smislu ovog zakona, smatraju se kosti lobanje sa parogovima srndaća i jelena, rogovi divojarca, divokoze i muflona, kljove divljeg vepra, lobanja i krzno medvjeda, vuka, šakala, divlje mačke, jazavca i lisice, cijeli primjerak velikog tetrijeba, fazana i druge pernate divljači.

 (2) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje uslove pod kojima se može vršiti prepariranje divljači i držanje trofeja javno izloženih u objektima, kao i upotreba mesa divljači u ekoturističkim objektima.

Član 54.

  • Vrhunskim trofejom smatraju se po broju poena, tri najjača ocijenjena trofeja po formulama Međunarodnog savjet za očuvanje divljači i lova (CIC), za pojedine vrste divljači u Republici, utvrđena na osnovu evidencije baze podataka o vrijednosnim trofejima.

 (2) Vrhunski trofej je vlasništvo onog ko je divljač odstrijelio i ne može se iznijeti iz Republike, izuzev trofeja koji je kategorisan na četvrto mjesto i više.

(3) Ocjenu po kojoj vrhunski trofej ne spada u kategoriju prva tri mjesta daje Lovački savez.

(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, Ministarstvo može odobriti iznošenje vrhunskog trofeja van teritorije Republike.

(5) Korisnici lovišta dužni su da Ministarstvu u elektronskoj formi dostavljaju podatke za  trofeje iz trofejnog lista.

(6) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje vođenje baze podataka vrhunskih i vrijednih trofeja.

Član 55.

(1) Korisnik lovišta je dužan da komisijski i pravovremeno izvrši ocjenjivanje lovačkih trofeja i izdavanje trofejnog lista.

(2) Komisiju za ocjenjivanje lovačkih trofeja i potpis trofejnog lista, imenuje korisnik lovišta, uz saglasnost Ministarstva, a od članova koji imaju položen ispit za ocjenjivanje trofeja.

(3) Komisija iz stava 2. ovog člana vrši ocjenu trofeja na osnovu standarda CIC-a.

(4) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje program i način polaganja ispita za ocjenjivanje lovačkih trofeja, uz pribavljeno mišljenje kompetentne naučne ustanove.

Član 56.

(1) Lovački savez predstavlja i zastupa interese svojih članica, savjetodavno i stručno djeluje na njih, vrši promociju lovstva i lovnog turizma, organizuje i učestvuje na sajmovima, razvija lovnu etiku, kinologiju i lovno streljaštvo i obavlja druge poslove koji se tiču lovstva u zemlji i inostranstvu.

VI – SPREČAVANjE ŠTETE I NAKNADA ŠTETE

Član 57.

(1) Korisnik lovišta dužan je da preduzima mjere za sprečavanje štete koju divljač može pričiniti ljudima ili njihovoj imovini na zemljištu i vodi na kojima se nalazi lovište (održavanjem broja divljači prema kapacitetu lovišta i podnošljive brojnosti, obezbjeđenje prehrane u lovištu, angažovanje čuvara i drugo).

(2) Vlasnici zemljišta i stoke, odnosno korisnici zemljišta na kome se nalazi lovište ili koja su u blizini lovišta, dužni su da na tom zemljištu i objektima preduzimaju sve mjere za sprečavanje štete od divljači i na divljači.

(3) Mjere za sprečavanje štete su postavljanje efikasnih ograda, električnog pastira, postavljanje plašila, zaštita mladih sadnica omotavanjem ili premazivanjem, ispaša stoke sa čobanom na površinama dozvoljenim za pašu, postavljanje plašilica na kosačice, kombajne i drugo.

 Član 58.

(1) Za štetu koju pričini lovostajem zaštićena divljač, naknadu pričinjene štete plaća korisnik lovišta.

(2) Štetu koju učini divljač za koju je propisana stalna zabrana lova dužan je da nadoknadi subjekat koji je propisao zabranu.

(3) Izuzetno, za štetu koju učini medvjed naknadu plaća Republika iz budžeta u visini od 45 %, opština u visini od 25 % i korisnik lovišta u visini od 30 % procjene štete.

(4) Pravo na naknadu štete iz st. 1. i 2. ovog člana pripada vlasniku (korisniku) zemljišta, odnosno stoke, samo pod uslovom da je preduzeo propisane mjere za sprečavanje štete od divljači.

(5) Nema odgovornosti za štetu koju učini medvjed na stoci bez čobana i u području na kome je paša zabranjena.

(6) Obaveza oštećenog je da sačuva sve tragove koji ukazuju na učinjenu štetu i počinioca.

 Član 59.

(1) Prijava o pričinjenoj šteti od divljači podnosi se nadležnom opštinskom organu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je šteta nastala.

(2) Nadležni opštinski organ dužan je odmah, a najkasnije tri dana po prijemu prijave štete, da formira komisiju za utvrđivanje uzroka štete i procjenu vrijednosti štete.

(3) Komisiju sačinjavaju tri člana: predstavnik opštinskog organa ili državnog organa uprave nadležan za poslove lovstva (predsjednik komisije), stručno lice za procjenu vrijednosti štete (poljoprivredni ili veterinarski stručnjak), i stručno lice za utvrđivanje uzroka štete koga odredi korisnik lovišta, šumarske, veterinarske, poljoprivredne ili biološke struke sa iskustvom na istim poslovima.

(4) Komisija je dužna da odmah izvrši uviđaj na koji se poziva oštećeni i predstavnik korisnika lovišta i o svom radu sačini zapisnik.

(5) Zapisnik komisije sadrži obavezno: mjesto i način nastanka štete, znakove koji upućuju na određenu vrstu divljači, obim i visinu štete, preduzete mjere oštećenog da se spriječi šteta i preduzete mjere poslije štete, te zaključno mišljenje o ispunjenosti uslova za naknadu štete.

Član 60.

(1) Po prijemu zapisnika iz člana 59. stav 5. ovog zakona, nadležni opštinski organ uprave pokušaće sporazumno utvrđivanje štete između oštećenog, korisnika lovišta i organa odgovornog za naknadu štete.

(2) Sporazum o naknadi štete zaključuje se u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku.

(3) Ako ne dođe do sporazuma, oštećeni može podnijeti tužbu nadležnom sudu radi utvrđivanja štete i njene visine.

Član 61.

(1) Fizička i pravna lica koja pričine štetu u lovištu bespravnim lovom ili na bilo koji drugi bespravan način, dužni su da korisniku lovišta nadoknade štetu.

(2) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje naknadu štete pričinjenu korisniku lovišta bespravnim lovom ili odštetni cjenovnik.

Član 62.

Za štetu koju prilikom lova divljači učine lovci i njihovi pomoćnici odgovoran je korisnik lovišta, a korisnik ima pravo naknade od lovaca, odnosno njihovih pomagača.

VII – SREDSTVA ZA ZAŠTITU, UZGOJ DIVLjAČI I UNAPREĐIVANjE LOVSTVA

Član 63.

(1) Dio sredstava za obnovu, integralnu zaštitu, uzgoj, održivo korištenje i poboljšanje kvaliteta rijetke, vrijedne i ugrožene divljači, kao i njihovih staništa, obezbjeđuju se iz namjenskih sredstava koja se uplaćuju na račun javnih prihoda u budžet Republike Srpske i vlastitih prihoda od planiranog odstrela divljači i drugih usluga.

(2) Namjenska sredstva koja se uplaćuju na račun javnih prihoda Republike Srpske, obezbjeđuju se iz naknade za korišćnje lovnog fonda, uzgajališta divljači, dijela koncesione naknade za korišćenje privrednog lovišta i 2%  od ukupne vrijednosti naknade za unapređivanje opštekorisnih funkcija šuma, koju na račun javnih prihoda uplaćuju polugodišnje i po završnom računu, sva pravna lica koja svoju djelatnost obavljaju na teritoriji Republike, kao i poslovne jedinice ili dijelovi pravnih pravnih lica čije je sjedište van Republike.

 (3) Lovišta u sastavu pravnih lica, koja gazduju šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike, poljoprivrednim zemljištima i vodama, finansiraju se iz ostvarenih prihoda ovih pravnih lica.

Član 64.

Prihode koje ostvare lovačka udruženja ili druga pravna lica, koja su korisnici posebnih i sportsko-rekreacionih lovišta, koriste se za očuvanje i poboljšanje kvaliteta lovnih resursa, u koje se ubrajaju:

  1. a) integralna zaštita, uzgoj divljači, održavanje i poboljšanje kvaliteta staništa, životnih uslova i reprodukcije divljači u lovištu,
  2. b) dostizanje i održavanje biološke ravnoteže, polne i starosne strukture osnovnih vrsta divljači, koja je utvrđena u kapacitetu lovišta,
  3. v) obnova autohtonih i unošenje novih vrsta divljači u lovište,
  4. g) izgradnja lovno-uzgojnih i lovno-tehničkih objekata, te druge infrastrukture u lovištu,
  5. d) preduzimanje mjera za smanjenje štete koju počini divljač,

đ) plaćanje naknade za korištenje lovnog fonda,

  1. e) stručno obrazovanje i usavršavanje kadrova u lovstvu,

ž) izrada planskih dokumenata, programa i studija razvoja lovstva,

  1. z) nabavka rasnih lovačkih pasa i
  2. i) izdavačka djelatnost iz oblasti lovstva.

Član 65.

  • Namjenska sredstva iz člana 63. stav 2. ovog zakona, koriste se za
  1. a) razvoj i unapređivanje lovstva, te očuvanje i poboljšanje kvaliteta lovnih resursa
  2. b) naknadu šteta od divljači, a koja se isplaćuje iz budžeta Republike.

             2) Sredstva iz stava 1. tačka a)  ovog člana, dodjeljuju se korisnicima lovišta na osnovu projekta za unapređivanje lovstva, odobrenog od Ministarstva.

            3) Korisnici posebnih i sportsko-rekreacionih lovišta, zahtjev za sredstvima iz stava 1. t. a) ovog člana, zajedno sa projektom za unapređivanje lovstva, podnose Ministarstvu, a za namjensko korištenje ovih sredstava Ministarstvo zaključuje ugovor sa korisnicima.

4) O izvršenim obavezama po osnovu ugovora iz stava 3. ovog člana, korisnik podnosi Ministarstvu izvještaj o opravdanosti utroška sredstava do 31. decembra tekuće godine.

5) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje kriterijume, uslove i način dodjele i korišćenje sredstava iz stava 1. tačka a) ovog člana.

VIII –  KADROVI U LOVSTVU

Član 66.

Korisnik lovišta obavezan je da svoju djelatnost obavlja i unapređuje uz primjenu savremenih dostignuća lovačke struke i nauke, etičkog ponašanja i kadrovskog unapređivanja u oblasti lovstva.

Član 67.

Korisnik lovišta obavezan je da informiše javnost o potrebi i značaju zakonske zaštite i unapređivanja lovnih resursa, kao i njihovog održivog korištenja i trajnog poboljšanja.

 Član 68.

(1) Korisnik lovišta dužan je da obezbijedi i organizuje službu čuvanja lovišta (u daljem tekstu: lovočuvarsku službu).

(2) Korisnik lovišta, dužan je da angažuje stručno lice za poslove lovstva, koje je ovlašteno i odgovorno za proljetno prebrojavanje divljači, prirast i planiranje odstrela divljači u lovištu.

(3) Stručno lice iz stava 2. ovog člana treba da ima najmanje četvrti stepen stručne spreme, šumarske, poljoprivredne ili veterinarske struke.

Član 69.

(1) Lica koja su kroz školovanje izučavala i položila predmet lovstvo, oslobođena su polaganja lovačkog ispita.

(2) Lovački ispit polaže se pred stručnom komisijom od najmanje tri člana, koju formira Lovački savez, uz saglasnost Ministarstva.

(3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje program, način i uslove polaganja lovačkog ispita, po pribavljenom mišljenju Lovačkog saveza.

Član 70.

(1) Lovočuvarsku službu vrše lovočuvari, kao službena lica, koja su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod korisnika lovišta i koncesionara.

(2) Lovočuvar je obavezan da ima najmanje treći stepen stručne spreme iz šumarske, poljoprivredne ili druge struke u kojima se izučava predmet lovstvo, odnosno lovna privreda.

(3) Uslovi iz stava 2 ovog člana ne primjenjuju se na lovočuvare koji su u radni odnos primljeni do stupanja na snagu ovog zakona.

(4) Korisnik lovišta može, pored lovočuvara iz stava 1 ovog člana, da po potrebi angažuje pomoćnog lovočuvara, na volonterskoj osnovi, koji ispunjava uslove propisane stavom 2 ovog člana i koji ima ovlašćenja lovočuvara propisana ovim zakonom.

(5) Lovočuvar i pomoćni lovočuvar obavezni su imati položen lovočuvarski ispit, koji se polaže pred komisijom, koju imenuje ministar.

(6) Komisija se sastoji od tri člana, a svi članovi imaju najmanje sedmi stepen stručne spreme i u toku ovog školovanja izučavali su predmet lovstvo, odnosno lovnu privredu.

(7) Lovočuvar koji je u radni odnos primljen do stupanja na snagu ovog zakona, obavezan je da u roku od dvije godine od dana njegovog stupanja na snagu, položi lovočuvarski ispit.

(8) Lovočuvar obavlja posao u službenoj opremi, koju čine: odjeća, obuća, ruksak, lovačko oružje, higijensko – tehnička i druga zaštitna sredstva, službena legitimacija, službena knjiga koju nosi sa sobom i ažurno vodi i koja je registrovana i arhivirana kod korisnika lovišta.

(9) Službenu opremu lovočuvaru izdaje korisnik lovišta.

(10) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje službenu opremu, službenu legitimaciju, službenu knjigu lovočuvara, uslove i način polaganja lovočuvarskog ispita.

Član 71.

(1) Lovočuvar je ovlašten da:

  1. a) od lica zatečenog sa sredstvima za lov ili lovačkim psima u lovištu zahtijeva da pokaže lične isprave kojima se utvrđuje njegov identitet, dozvolu za lov i oružni list,
  2. b) izvrši pregled vozila za koje postoji osnovana sumnja da prevozi ulovljenu divljač i njene djelove, kao i da vrši druge kontrole radi pronalaženja sredstava kojima je izvršen prekršaj ili krivično djelo nezakonitog lova,
  3. v) zahtijeva lične isprave od lica zatečenog u vršenju prekršaja ili krivičnog djela nezakonitog lova i od lica za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo prekršaj ili krivično djelo,
  4. g) pregleda ulov i sredstva za lov kao i da utvrdi da li je lov obavljen u skladu sa propisima,
  5. d) privremeno oduzme ulov, sredstva za lov, kao i vozila i druge predmete, ako postoji osnovana sumnja da su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili prekršaja koji se odnosi na lov ili da su nastali ili pribavljeni izvršenjem takvog krivičnog djela ili prekršaja i

đ) preduzima druge mjere i radnje za koje je zakonom i drugim propisima ovlašćen.

(2) U slučajevima iz stava 1. ovog člana, lice koje je zatečeno sa sredstvima za lov u lovištu dužno je da omogući pregled ulova, sredstava za lov, pregled vozila i drugih sredstava za prevoz i prenošenje stvari.

(3) Čuvar lovišta dužan je da licu od kojeg je oduzet ulov, psi, sredstva za lov i drugi predmeti izda potvrdu o oduzetoj imovini.

Član 72.

Zahtjev za pokretanje prekršajnog, odnosno sudskog postupka za bespravan lov, pričinjenu štetu na divljači i lovištu, podnosi korisnik lovišta na osnovu zabilješke u službenoj knjizi, izvještaja, odnosno prijave lovočuvara.

IX – NADZOR         

Član 73.

(1) Upravni nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad izvršavenjem ovog zakona i podzakonskih propisa donesenih na osnovu njega, vrši Inspekcija za šumarstvo i lovstvo u sastavu Republičke uprave za inspekcijske poslove u skladu sa zakonom.

Član 74.

Pored ovlašćenja utvrđenih Zakonom o inspekcijama u Republici Srpskoj, inspektor  za  šumarstvo  i  lovstvo  ovlašćen je  da vrši kontrolu lova sokolarenjem (član 51.).

X – KAZNENE ODREDBE

Član 75.

(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice, odnosno korisnik lovišta, ako:

  1. a) dozvoli da se za vrijeme stalne i privremene zabrane lova, zaštićena divljač lovi, proganja ili namjerno uznemirava (član 7. stav 5.),
  2. b) lovi ptice i sisare korisne za poljoprivredu i šumarstvo, uništava, hvata i prisvaja mladunčad i jaja, oštećuje i uništava gnijezda, legla i jaja zaštićene i nezaštićene divljači (član 14. st. 1. i 2.),
  3. v) postupi suprotno odredbama člana 16. st. 1. i 3.,
  4. g) postupi suprotno odredbama člana 18.,
  5. d) postupi suprotno odredbama člana 32. stav 4.,

đ) na vrijeme ne predloži lovnu osnovu (član 41. st. 2. i 4.),

  1. e) koristi divljač i lovište bez odobrene lovne osnove i saglasnosti na godišnji plan korištenja lovišta ili privremeni godišnji plan korištenja lovišta (član 42. st. 1. i 2.),

ž) ne donese i ne dostavi na odobrenje u propisanom roku privremeni plan korištenja lovišta ili godišnji plan korištenja lovištem (član 43.),

  1. z) postupi suprotno odredbama člana 50. st. 1, 2. i 3.,
  2. i) ne obezbijedi i ne organizuje lovočuvarsku službu i ne obezbijedi da stručne poslove za poslove lovstva obavlja lice koje ispunjava propisane uslove (čl. 34. i 67.) i
  3. j) ne omogući inspekcijski nadzor u skladu sa članom 73. stav 2.

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 500 do 1.500 KM i odgovorno lice u pravnom licu, odnosno kod korisnika lovišta.

Član 76.

(1) Novčanom kaznom od 6.000 do 18.000 KM kazniće se za prekršaj i pravno lice, odnosno korisnik lovišta, ako:

  1. a) vrši naseljavanje novih vrsta suprotno članu 11.,
  2. b) bez odobrenja Ministarstva hvata i drži divljač u zatvorenom ili ograđenom prostoru (član 15. stav 1.),
  3. v) postupi protivno odredbama člana 20.,
  4. g) ne postupi po odredbama člana 21. st. 1. i 2.,
  5. d) postupi suprotno odredbama člana 35 stav 1. tačka d),

đ) postupi suprotno odredbama člana 38. stav 2.,

  1. e) ne pridržava se odredaba privremenog godišnjeg plana korišćenja lovišta i godišnjeg plana korišćenja lovišta (član 42. st. 1. i 2.),

ž)  ne vodi evidenciju o izvršenim radovima i sprovedenim mjerama predviđenim godišnjim planom i lovnom osnovom (član 44.),

  1. z) ne ustanovi i ne vodi katastar lovišta (član 46. st. 1. i 2.),
  2. i) dozvoli lov članovima lovačkog udruženja koji nemaju položen lovački ispit (član 47. stav 2.),
  3. j) ne obezbijedi odobrenje za odstrel i lovnu kartu (član 47. stav 3.),
  4. k) ne pridržava se cjenovnika odstrela i korišćenja divljači (član 49. st. 3. i 4.),
  5. l) postupi suprotno odredbama člana 55. st. 1. i 2.,
  6. lj) postupi suprotno odredbama člana 70. st. 1. i 3.,
  7. m) ne izda službenu legitimaciju i službenu knjigu lovočuvaru (član 70. stav 4.) i
  8. n) ne postupi u skladu sa članom 71.

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i novčanom kaznom od 300 do 900 KM i odgovorno lice u pravnom licu, odnosno kod korisnika lovišta.

Član 77.

Novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako:

  1. a) lovi, proganja ili namjerno uznemirava stalno zaštićenu divljač i privremeno zaštićenu divljač (član 7. stav 5.),
  2. b) postupi suprotno odredbama člana 14. st. 1. i 2.,
  3. v) hvata divljač i drži divljač u zatvorenom ili ograđenom prostoru (član 15. stav 1.),
  4. g) postupi suprotno odredbama člana 16.,
  5. d) postupi suprotno odredbama člana 18.,

đ) postupi suprotno odredbama člana 19.,

  1. e) pušta pse da se bez kontrole kreću po lovištu (član 21. stav 1.),

ž) postupi suprotno odredbama člana 38. stav 2.,

  1. z) vrši lov bez odobrenja za odstrel, odnosno lovne karte (član 47. st. 3. i 6.),
  2. i) ne posjeduje odobrenje za fotolov i druge načine korišćenja lovišta (član 48. stav 1.),
  3. j) iznosi sa područja lovišta ulovljenu divljač i njene dijelove, bez propratnice, odnosno trofejnog lista (član 52. stav 2.) i
  4. k) na zahtjev lovočuvara ne pokaže lovačke i druge isprave ili ne dozvoli pregled ulova, sredstava za lov ili sredstava za prevoz, odnosno prenos stvari (član 71. stav 2.).

XI – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 78.

 (1) Ugovori o davanju lovišta na upravljanje i gazdovanje, zaključeni na osnovu Zakona o lovstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 13/94, 11/95, 3/97 i 10/97) i Zakona o lovstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 4/02 i 34/08), ostaju na snazi do isteka ugovorenog roka.

(2) Nakon isteka ugovorenog roka iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo će proceduru dodjele lovišta na korištenje sprovesti u skladu sa ovim zakonom.

(3) Lovne osnove lovišta usvojene po odredbama Zakona o lovstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 13/94, 11/95, 3/97 i 10/97) i Zakona o lovstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 4/02 i 34/08), ostaju na snazi do isteka perioda za koji su donesene.

Član 79.

(1) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona Vlada će donijeti odluku o visini i načinu plaćanja naknade za korištenje lovnog fonda (član 33.).

(2) U roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona Vlada će donijeti Program razvoja lovstva Republike Srpske (član 39. stav 2.).

(3) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona ministar će donijeti:

  1. a) Akt o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači (član 9. stav 2.),
  2. b) Akt o pticama i  sisarima  korisnim za poljoprivredu i šumarstvo (član 14. stav 3.),
  3. v) Pravilnik o uslovima, načinu hvatanja i držanju divljači u ograđenom prostoru (član 15. stav 3.),
  4. g) Pravilnik o opštim uslovima, postupku i načinu davanja lovišta na korištenje (član 31. stav 3.),
  5. d) Pravilnik o načinu i uslovima za ustanovljavanje uzgajališta divljači u ograđenom prostoru (član 38. stav 3.),

đ) Pravilnik o načinu prebrojavanja divljači, sadržaju, načinu i nosiocima izrade lovne osnove, privremenog godišnjeg plana korištenja lovišta, godišnjeg plana korištenja lovištem i evidencija o izvršenim radovima (član 42. stav 3.),

  1. e) Pravilnik o izradi, načinu vođenja i dostavljanja podataka katastra lovišta (član 46. stav 3.),

ž) Pravilnik o obliku, sadržaju, načinu izdavanja i roku važenja dozvole za lov i lovne karte (član 47. stav 7.),

  1. z) Cjenovnik odstrela, korišćenja divljači i usluga u lovištu (član 49. stav 5.),
  2. i) Pravilnik o polaganju sokolarskog ispita, mjestu i načinu lova s pticama grabljivicama i uslovima koje moraju ispunjavati registrovani subjekti za sokolarenje (član 51. stav 2.),
  3. j) Pravilnik o obrascima propratnice i trofejnog lista, njihovom sadržaju, načinu izdavanja i evidenciji (član 52. stav 4.),
  4. k) Pravilnik o uslovima pod kojima se može vršiti prepariranje divljači, držanje trofeja javno izloženih u objektima i upotreba mesa od divljači (član 53. stav 2.),
  5. l) Pravilnik o vođenju baze  podataka  vrhunskih  i vrijednih trofeja (član 54. stav 6.),
  6. lj) Pravilnik o programu i načinu polaganja ispita za ocjenjivanje trofeja (član 55. stav 4.),
  7. m) Pravilnik o naknadi štete pričinjene korisniku lovišta bespravnim lovom (član 61. stav 2.),
  8. n) Pravilnik o programu, načinu i uslovima polaganja lovačkog ispita (član 69. stav 3.) ,
  9. o) Pravilnik o vrsti,  broju  i  načinu  korišćenja  lovačkih pasa u lovištu (član 16.).

Član 79.a

U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, ministar će donijeti:

  1. Pravilnik o uspostavljanju informacionog sistema u lovstvu, obliku, sadržaju, načinu upravljanja, održavanja i korišćenja (član 44. stav 4),
  2. Pravilnik o kriterijumima, uslovima i načinu dodjele i korišćenja namjenskih sredstava za unapređivanje lovstva (član 65. Stav 5) i
  3. Pravilnik o službenoj opremi, službenoj legitimaciji, službenoj knjizi lovočuvara, uslovima i načinu polaganja lovočuvarskog ispita (član 70. Stav 10).

Član 80.

Do donošenja propisa iz člana 78. ovog zakona, primjenjivaće se podzakonski propisi doneseni na osnovu Zakona o lovstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 4/02 i 34/08).

Član 81.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o lovstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 4/02 i 34/08).

Član 82.

            Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

 

 

Broj: 01-965/09                                                                                 PREDSJEDNIK

Datum: 11. jun 2009. godine                                                   NARODNE SKUPŠTINE

                                                                                                       Mr Igor Radojičić

 

Zakon o lovstvu Republike Srpske možete preuzeti OVDJE