.243 Win idealan za lov na srneću divljač


 

Piše: Draško Dragosavljević

Većina lovaca i poznavalaca oružja zna da je .243 Win veoma popularan lovačko-sportski karabinski metak američkog porijekla, koji spada u grupu kalibara između šest i sedam mm. Kao kalibar iz ove kategorije, .243 Win ima evropsku oznaku 6,17×52 mm i po balističkim karakteristikama najpribližniji je starom evropskom kalibru 6,5×57, koji je krajem 19. vijeka nastao suženjem grla čaure metka 7×57 mm. Metak .243 Win nastao je na istom principu, ali pola vijeka kasnije.

Svojim sjajnim balističkim performansama, a prvenstveno razantnošću balističke krivulje i malim trzajem, ustoličio se kao jedan od najomiljenijih i najzastupljenijih metaka u svijetu za lov na srneću divljač i divokoze na svim, pa i najvećim lovačkim rastojanjima.

Posljednjih decenija u Evropi, pa samim tim i kod nas, sve su zastupljeniji tipični američki kalibri, koji su similarne evropske kalibre postepeno potisnuli zbog niske cijene, dostupnosti i širokog izbora laboracija, ali i lovačkih karabina u tim kalibrima.

Tako se američki metak .243 Win (koji, kako smo rekli, ima približne karakteristike evropskog 6,5×57) u Evropi našao rame uz rame sa metkom .270 Win (koji je blizak metku 7×64) te metkom .30-06 Springfield (blizak evropskom kalibru 8×57).

Karabinski metak .243 Win nastao je sužavanjem grla čaure metka kalibra .308 Win (7,62×51 mm) i prvi put na tržištu se pojavio 6. septembra 1955. godine kao metak razvijen za legendarni „Vinčesterov“ lovački obrtnočepni karabin „model 70“, ali i polužnu repetirku „model 88“ (kod koje je tubularni magacin zamijenjen kutijastim okvirom te je na taj način prilagođena karabinskoj municiji).

Taj metak, zanemarljivo duže čaure od .308 Win, je neobično brzo stekao popularnost i osvojio lovačko tržište pa tako na svijetu ne postoji nijedan iole ozbiljniji proizvođač municije koji ga nema u proizvodnom programu, a vjerovatno ne postoji ni fabrika lovačkog oružja koja ne izrađuje karabine u ovom kalibru.

Njegov prethodnik, metak .257 roberts (razvijen od strane „Remingtona“), iako vrlo sličnih balističkih svojstava, imao je nevolju koja se ogledala u nedostatku različitih fabričkih laboracija, pa se tako ukazao prostor koji je popunio .243 iz fabrike „Vinčester“ sa sobom donoseći široku lepezu zrna različitih masa i konstrukcija.

Fabrika „Remington“ je ovu grešku pokušala da ispravi tako što je na osnovu ranijeg metka .257 roberts 1955. godine (iste godine kada je predstavljen .243 Win) razvila metak .244 remington (kasnije nazvan 6 mm remington, po nekim balističarima bolji od .243 Win zbog veće zapremine čaure), koji je mogao biti laborisan zrnima kalibra .243. Međutim, originalni .243 Win je do danas u ovoj klasi ostao neprikosnoven.

U početku zamišljen kao idealan metak za lov srneće divljači u praksi se pokazalo da je .243 Win upotrebljiv i u lovu na nešto krupniju divljač.

Naime, .243 je razvijen kao metak koji laborisan lakšim zrnima (70 do 85 grena) predstavlja odlično rješenje za dalekometne hice u lovu na kojote i prerijske pse, dok je sa težim zrnima (90 do 105 grena) sasvim upotrebljivo rješenje za lov na divljač veličine bjelorepog jelena ili sjevernoameričke račvoroge antilope.

Radi se dakle o jednom lakom, preciznom i razantnom kalibru, odnosno karabinu male mase i trzaja, a širokog opsega primjene.

Ukoliko bi se neko odlučio da samo jednom puškom odnosno jednim kalibrom, koji ima brojne fabričke laboracije, pokrije lov štetočina, lisice, vuka, srneće, ali i nešto teže divljači, a da isti taj metak sam puni i koristi u sportske ili takmičarske svrhe (za long-range), malo koji metak bi mogao da se nosi sa .243 Win. To je tajna njegove velike popularnosti i zastupljenosti, kako u matičnoj zemlji tako i u Evropi.

Većina balističara smatra da je kalibar .243 idealan za lov na divljač mase od 40 do 60 kilograma, ali je takođe adekvatan i za odstrel životinja mase 80 kilograma i nešto preko toga, ako je hitac precizno plasiran u vitalnu zonu, poput vrata i to ne iz razloga loše penetracije i uopšte loših terminalno-balističkih svojstava zrna ovog metka, već da bi se izbjeglo mučenje životinje, to jest dugotrajna potraga za težom divljači, koja će otići daleko sa mjesta nastrela. Balističari će svakako reći da postoje drugi daleko bolji kalibri koji obezbjeđuju sigurno padanje teže divljači u vatri. Međutim, lovci koji dugo love karabinom u kalibru .243 Win reći će da je to veoma upotrebljivo oružje za lov srneće divljači na ravničarskim terenima i vuka u planinskom lovištu, ali i muflona, divokoze, pa i jelena lopatara, a karabinom u istom kalibru bez ikakvih problema se dobro nanišanjenim i plasiranim hicem može oboriti i divlja svinja u slučaju da se lovac slučajno u lovištu sretne sa njom.

Naravno, pravilnim izborom težeg zrna kontrolisane ekspanzije može se potpuno eliminisati svaka sumnja kada je riječ o pitanju upotrebljivosti ovog kalibra u lovu na težu divljač. Na tržištu je ova municija dostupna sa brojnim zrnima različitih konstrukcija. Ovaj metak će, dakle, bez problema pored srneće divljači oboriti čak i lakšeg jelena i vepra sa dobro odabranim težim zrnom, pri čemu će trajektorija biti razantna, pucanj lako podnošljiv, a trzaj blag.

Mali trzaj je ovdje posebno važan, jer postoje lovci koji prosto ne mogu da se uspješno nose sa trzajem jačih kalibara, a .243 Win je u tom smislu idealan, pogotovo za dame. Zrno metka .243 Win od 100 grena (6,6 grama) ispaljeno iz cijevi dužine 610 mm razvija brzinu na ustima cijevi od 2,960 fps (902.21 m). Danas se težine lovačkih zrna u ovom kalibru kreću od 55 grena (3,6 grama ) do 115 grena (6,8 grama).

Korak uvijanja je vrlo bitan momenat u zavisnosti od težine zrna, pa onaj najčešći iznosi 1:10, jer je optimalan za stabilizaciju zrna mase do 100 grena. Za zrna teža od 100 grena proizvođači izrađuju karabinske cijevi sa korakom uvijanja od 1:8 ili 1:7.

Koliko je poznato, nijedna vojska ili policija u svijetu nije uvela .243 u službenu upotrebu, ali se zna da su snajperskim puškama kalibra .243 „vinčester“ nekada bili opremljeni SWAT timovi losanđeleske policije. Metak .243 Win odavno proizvodi užički „Prvi Partizan“, a podatke za zrno SP mase 5,80 grama te nešto teže SP zrno od 6,50 grama donosimo u balističkim tablicama.

.243 „Ackley Improved“

Čuveni američki oružar, balističar i konstruktor „wildcat“ kalibara (ali i pisac i kolumnista) Parker Oto Ekli svojevremeno je unaprijedio i ovaj metak, te je razvio takozvani poboljšani .243 poznat kao .243 „Ackley Improved“, koji se od svog uzora razlikuje po uglu ramena čaure od 40 stepeni, a to znači povećanoj zapremini čaure. Taj precizni, razantni i naravno jači metak, u Americi je popularan kao long-range takmičarski, ali i lovački kalibar.